TO-NET: Automatizacija prikupljanja podataka

0

Još od vremena svog nastanka čovek teži da sebi olakša život u habitatu u kom se nalazi. Bilo da se radi o izgradnji skloništa, unapređivanju alata, poboljšanju efikasnosti prevoznih sredstava, energetskih izvora ili uštedi sopstvenog vremena, čovek ima potrebu da unapređuje sebe i svet oko sebe.

Od poslednje tehnološke (IT) revolucije 1985. ovaj proces se eksponencijalno ubrzao. Jedan od razloga je porast u količini podataka koje proizvodimo i koji su na raspolaganju. Da bismo stekli sliku o tome koliki je taj porast zapravo, možemo reći da smo 2010. godine na svaka dva dana proizvodili podataka koliko je čovečanstvo proizvelo od svog nastanka, pa sve do 2003. godine. Možda ste u iskušenju da pomislite da se situacija nije mogla drastično promenitu u poslednjih 6-7 godina, ali pogrešili biste. Danas na dnevnom nivou proizvodimo 2,5 EB (eksabajta) podataka, što je ekvivalent od 90 godina video zapisa u visokoj rezoluciji ili 530.000.000 miliona pesama. Još jedan dokaz o porastu količine podataka je činjenica da je pre 3 godine u svetu postojalo 4,4 ZB (zetabajta; 1 ZB = 1.000 EB) podataka, a da procena za 2020. iznosi 44 ZB iliti 44 triliona gigabajta. Naravno, svi ti podaci su samo to – podaci; da bi oni postali korisni tj. da bi postali informacije neophodno ih je dopremiti do nekoga kome su od interesa i ko je u stanju da ih obradi, skladišti, prosledi ili iskoristi…

Tekst u celosti možete da pročitate u virtuelnom izdanju časopisa.

Share.

Comments are closed.