Polazna | Networking | Bezbednost | Nadzor mreže

Nadzor mreže

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image

U današnjem svetu, u kome računarstvo potpuno zavisi od mreže, rad administratora sistema je sve teži i teži. Njihov zadatak je da održe u funkciji vitalne resurse kao što su ruteri, svičevi, serveri i sve ostalo kritično za rad mreže. Istovremeno, postoji više razloga zbog kojih je poslovnim sistemima važan nadzor mrežnih uređaja: ostvareni protok, režim linkova, uska grla, problemi sa kablovima. Praćenje rada mreže istovremeno je i dobar početak u otkrivanju sigurnosnih problema...

U većini slučajeva firme koriste WAN linkove ka Internetu, koji se plaćaju prema protoku, te je potrebno da se formira statistika saobraćaja po ovim linkovima. U slučajevima “Flat” tarifa sa fiksnom cenom, važno je praćenje propusnog opsega.

SNMP

Odgovor na ove potrebe je protokol pod imenom Simple Network Management Protocol (SNMP). Nastao je tokom 1980-ih, sa ciljem da jednostavno integriše upravljanje heterogenim mrežama, bez unošenja dodatnog komunikacionog opterećenja u njih.

SNMP radi na aplikativnom nivou koristeći TCP/IP kao transportni protokol i time ne zavisi od mrežnog hardvera. Takođe, kako softver za nadzor koristi IP, u prilici je da kontroliše uređaje na svim povezanim mrežama, ne samo na onoj na koju je fizički povezan. Ovo ima i svoje mane, jer ako između dva uređaja otkaže IP ruting, nadzor i rekonfiguracija su nemogući.

SNMP arhitektura se sastoji od dva ključna elementa: agenta i menadžera. Radi se o klijent-server arhitekturi u kojoj je agent server, a menadžer klijent.

Agent je program koji se izvršava na svakom upravljivom ili nadziranom čvoru mreže. Obezbeđuje interfejs ka svim opcijama konfiguracije. Ove opcije se čuvaju u MIB bazi (Management Information Base), koju ćemo objasniti nešto kasnije. To je u stvari server proces, sve dok prima upravljačke informacije i reaguje na komande klijenta.

Menadžer je softver koji se izvršava na nadzornoj stanici mreže; njegova uloga je da kontaktira razne agente i periodično prozove i prikupi podatke. To je klijent strana pri nadzoru i upravljanju.

SNMP sadrži i posebnu Trap (klopka/zamka) komandu, koja omogućava agentu da pošalje poruku u slučaju definisanih, obično kritičnih događaja.

U suštini SNMP je veoma jednostavan protokol. Predviđene su samo dve operacije, a to su upit i zadavanje vrednosti neke MIB promenljive.

Proširenje protokola je u direktnoj zavisnosti od toga što MIB prima nove zapise. Na primer, ako proizvođač rutera želi da doda nove komande, treba da ih doda u MIB bazu.

Aspekt sigurnosti

SNMP sadrži elementarnu podršku za autentikaciju (proveru) korisnika, a to su dve Password šeme. Public omogućava postavljanje upita, a Private izmenu vrednosti. Ove šifre se u SNMP nazivaju “komune” i svaki uređaj mora da ih ima konfigurisane.

Često se dešava da su Public i Private šifre postavljene baš na "public" i "private", pa je važno da se pre puštanja u rad nadzornih sistema ove vrednosti promene.

Šta je to MIB?

SNMP definiše poseban standard za podatke i to kao niz podataka vezanih za mrežni uređaj i dozvoljene operacije nad njima. Podaci su strukturirani u formi stabla, sa jedinstvenim putem do svake promenljive. Ovo stablo se naziva MIB-om i objašnjeno je nizom RFC dokumenata.

Na primer TCP/IP MIB-II je određen dokumentom RFC-1213. Sadrži podatke koje TCP/IP uređaj treba da sadrži i podeljen je u osam kategorija.


Kategorija             Informacija       
system                 server ili ruter koji se nadzire      
interfaces              podaci o mrežnim interfejsima      
addr-translation     podaci o translaciji adresa       
ip                         IP protokol informacije       
icmp                     ICMP protokol informacije      
tcp                       TCP protokol informacije      
udp                      UDP protokol informacije      
egp                      Exterior Gateway protokol informacije     


MIB definicija pojedine stavke (objekta) opisuje i podatak koji sadrži. Najčešće su to celobrojni podaci, ali mogu biti i nizovi znakova ili tabele. Na primer, objekat ifNumber iz kategorije “interfaces” sadrži broj interfejsa uređaja, ali zato objekat ipRoutingTable iz “ip” kategorije sadrži ruting tabelu uređaja.

Navedene TCP/IP kategorije su u stvari potstablo ISO stabla, tako da se podatak “interfaces.ifnumber” nalazi u ISO stablu kao “.iso.org.dod.internet.mgmt.mib-2.interfaces.ifnumber”, ili kao numerički ekvivalent: .1.3.6.1.2.1.2.1.

Pri pristupu samim vrednostima objekata potrebno je dodati broj instance (obično 0), te je u našem primeru lokacija broja interfejsa uređaja u stvari: .1.3.6.1.2.1.2.1.0.


                             .
                          
Primer nadzora mreže: MRTG program

MRTG je softver koji su tokom 1980-ih napisali Tobias Oetiker i Dave Rand sa ciljem da grafički prikažu podatke koje SNMP agenti daju SNMP menadžerima. Program generiše HTML stranice sa grafikonima ulaznog i izlaznog saobraćaja u približno realnom vremenu. Prve verzije su realizovane potpuno u Perl skript programskom jeziku.


MRTG je veoma popularan zbog toga što se sa njim, pored protoka na linku, veoma jednostavno prate i vrednosti kao što su greške, opterećenje sistema, zauzeće diskova… Takođe je moguć i uvoz podataka iz drugih programa, čime je omogućeno praćenje događaja koji nisu podržani SNMP-om (npr. prijave korisnika).

Instalacija i pokretanje MRTG su jednostavni zahvaljujući dodatnim programima koji čitaju konfiguraciju uređaja i formiraju indeksne HTML strane.

MRTG omogućava četiri nivoa detalja za svaki interfejs: protok u okviru 24 sata, prethodnog dana, prethodne nedelje i na godišnjem nivou. Podaci se čuvaju u kompaktnom formatu i zauzimaju sasvim malo prostora na disku.

Naravno, pre pokretanja MRTG-a na serveru ili ruteru potrebno je pokrenuti SNMP i  obaviti SNMP konfiguraciju Public i Private komuna.

MRTG se tipično instalira na intranet web serveru, sa koga se prati i lokalna mašina, kao i proizvoljan broj drugih servera, rutera i LAN svičeva.

Instalacija MRTG-a

MRTG postoji u više verzija, od kojih su najinteresantnije Linux i Windows. Windows verzija zahteva dodatnu instalaciju Perla (koji je za Linux uobičajen).

Formiranje konfiguracione datoteke je teži deo posla i obavlja se komandom (Windows):

perl cfgmaker public@10.10.10.1 --global "WorkDir: c:\www\mrtg" --output mrtg.cfg

pri čemu je u ovom primeru 10.10.10.1 adresa uređaja koji nameravamo da pratimo. Parametar “WorkDir” se odnosi na lokaciju radnog direktorijuma Web servera i možete je podesiti prema svojim potrebama.

MRTG je zatim potrebno pokrenuti komandom:
perl mrtg mrtg.cfg
koja pri prva dva pokretanja prijavljuje greške vezane za nepostojanje istorijskih podataka (što je tačno).

U Widows okruženju je potrebno zadati i “RunAsDaemon: yes” unutar konfiguracione datoteke i pokrenuti servis sa “start /Dc:\mrtg-2.11.1\bin wperl mrtg --logging=eventlog mrtg.cfg”.

Zaključak

SNMP i MRTG su danas standardni u mnogim mrežama. Omogućavaju brz i jednostavan uvid u stanje mreže i značajno olakšavaju dijagnostiku mrežnih problema. Posebno je pogodan režim nedeljnih i mesečnih prikaza u kojima jednim pogledom možete da shvatite da "danas" nešto nije u redu.

Autori MRTG-a su nastavili sa uspešnim radom na RRDtool projektu koji pruža bolju grafiku i kvalitetniji nadzor, o čemu ćemo pisati u jednom od sledećih brojeva našeg časopisa.




Prijavite se na feed komentara Komentara (0 poslato):

Pošaljite komentar comment

Unesite kod sa slike:

  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Samo tekst
Više iz kategorije Bezbednost
Previous
image
Sonicwall TZ 180: Totalna zaštita
Sonicwall TZ 180 je uređaj sa strožijim i formalnijim konceptom zaštite u odnosu na standardne Firewall/Ruter uređaje. Ozbiljnost koncepta "Totalne zaštite" bitno ograničava slobodu korisnika ovakvog sistema, sa ciljem da uvede trajan mir, red i rad u mrežama. Jasno je da totalnu sigurnost dobijamo totalnom kontrolom korisnika, uz odgovarajuću cenu i periodično obnavljanje licenci za sigurnosne servise....
image
Ro­ot­kit – na­pad bez tra­go­va
Pro­blem ko­ji ha­ke­ri ima­ju pri na­pa­du na In­ter­net ser­ve­re je u to­me što za so­bom osta­vlja­ju pu­no tra­go­va. Da bi spre­či­li da ih lo­kal­ni ad­mi­ni­stra­to­ri pri­me­te ko­ri­ste spe­ci­jal­ne pa­ke­te ko­ji se na­zi­va­ju Ro­ot­kit. Po­sto­ja­nje Ro­ot­ki­ta je ge­ne­ral­no ve­li­ki pro­blem za mre­že, jer omo­gu­ća­va ulje­zi­ma pot­pu­nu kon­tro­lu, sko­ro bez ika­kvih tra­go­va. Zbog to­ga je ovo­ga pu­ta na­ša te­ma: ka­ko uoči­ti i ka­ko ot­klo­ni­ti dej­stvo Ro­ot­ki­ta... ...
image
Nadzor mreže
U današnjem svetu, u kome računarstvo potpuno zavisi od mreže, rad administratora sistema je sve teži i teži. Njihov zadatak je da održe u funkciji vitalne resurse kao što su ruteri, svičevi, serveri i sve ostalo kritično za rad mreže. Istovremeno, postoji više razloga zbog kojih je poslovnim sistemima važan nadzor mrežnih uređaja: ostvareni protok, režim linkova, uska grla, problemi sa kablovima. Praćenje rada mreže istovremeno je i dobar početak u otkrivanju sigurnosnih problema... ...
image
Napadi i rizici
Na sigurnost bežičnih sistema (mreže tipa 802.11), kao i na druge aspekte bezbednosti, može se primeniti teorija rizika. Dakle, što bolje poznajete rizike, to ćete lakše da odbranite svoju mrežu i svoje korisnike... ...
image
Sigurnost 802.11 sistema: "Ratna vožnja"
Zbog učestalih napada kojima je izložena, odnosno u nastojanju da im odoli, bežična mreža je tokom vremena postala sigurnija od svog ožičenog parnjaka. Dobrim planiranjem i konfigurisanjem, odnosno korišćenjem adekvatnih mehanizama obezbeđuje se robustna, mobilna i čvrsta mrežna infrastruktura... ...
image
Asimetrični algoritmi
Asimetrični kriptografski algoritmi koriste dva ključa za kriptografske operacije – javni i tajni. Ova dva ključa su uparena, odnosno matematički generisana na takav način da ono što je zaključano jednim ključem može biti otključano samo njegovim parnjakom. Dakle, ukoliko neke podatke zaključamo javnim ključem, više ih nikada ne možemo otključati tim istim javnim ključem, već samo njemu odgovarajućim privatnim ključem iz istog para. Važi i obrnuto – ukoliko zaključamo podatke privatnim ključem, više ih ne možemo otključati tim istim privatnim ključem, već samo njemu odgovarajućim javnim. Ne postoji treći ključ koji može otključati nešto što je zaključano ključevima iz gore navedenog para. ...
image
Osnovi kriptografije
U prošla dva broja Male škole bezbednosti pričali smo o NTFS fajl sistemu, njegovim osobinama i sposobnostima. Jedna od navedenih sposobnosti NTFS-a, koja nije bila objašnjena, je Encrypting File System ( EFS ) čiji se rad zasniva na infrastrukturi javnih kriptografskih ključeva ( Public Key Infrastructure – PKI ). Da bismo razumeli kako radi EFS moramo prvo naučiti neke osnovne kriptografske pojmove i principe... ...
image
New Technology File System (II deo)
U prošlom broju smo se upoznali sa NTFS fajl sistemom, osnovnim karakteristikama i vrstama dozvola. Sada prelazimo na metode implementacije NTFS dozvola koje su preporučene od strane Microsofta....
image
NTFS – New Technology File System
Zamislite biblioteku smeštenu u veliku zgradu bez soba i bez polica, gde su knjige razbacane po podu bez ikakvog smisla. Takva zgrada (bez knjiga) je vaš hard disk upravo donet iz prodavnice. Sam po sebi, nov disk nije pogodan za čuvanje podataka dok ga malo ne preuredimo. Prvo treba razmisliti, da li zgrada (disk) treba da se deli na manje funkcionalne jedinice tj. sobe (particije) ili nam treba jedna velika prostorija. Poces kreiranja korisnog prostora na disku zove se particionisanje. Na žalost, nije dovoljno samo particionisati disk, jer naše knjige i dalje stoje razbacane po podu. Rešenje problema su police (fajl sistem). Ali kakve police? Velike, male, jeftine, kvalitetne, snažne...? Odluku naravno donosimo pre početka sečenja materijala. Dakle, fajl sistem je način uređenja površine hard diska, a od tipa odabranog sistema zavisi da li su i koliko naši podaci na disku bezbedni... ...
image
Firewalls - fizičke topologije
Načini postavljanja Firewalla na mreži ...
image
Firewall – šraf u mehanizmu odbrane
U ovom broju Internet ogledala počinjemo seriju tekstova o sigurnosti računarskih mreža, u cilju upoznavanja čitalaca sa postojećim opasnostima i raspoloživim metodama odbrane. Teme će pokrivati softversku i hardversku zaštitu u vidu Firewall sistema, digitalnih sertifikata, kripcionih algoritama i dr. Posebna pažnja će biti posvećena metodama napada, da bismo znali kako da ih prepoznamo i kako da se od njih odbranimo. ...
Next
Tagovi
Oceni
0